“Učimo o Evropi“
Edukacioni program za učenike srednjih škola
Brže približavanje Evropskoj uniji, ispunjavanje uslova za status pridružene članice, osnovna je potreba i prioritet Srbije i Crne Gore.
Kao osnovna poteškoća u približavanju SCG Evropskoj uniji, javlja se nepostojanje konsenzusa o potrebi da SCG jednog dana postane članica EU. Iako je u Ustavnoj povelji to postavljeno kao jedan od ciljeva, u široj javnosti još uvek ne postoji svest o važnosti uključivanja državne zajednice u evropske integracije. Kao veliki problem javlja se nedostatak obučenih ljudi koji znaju šta je Evropska unija i koja je njena politika prema SCG i regionu Zapadnog Balkana uopšte, s jedne strane, i šta je jednoj državi potrebno da bi postala članica EU, sa druge. Stoga se kao velika potreba nameće edukacija što šireg kruga ljudi, kako onih koji su već angažovani u državnoj administraciji, tako i onih koji bi to mogli biti u bliskoj budućnosti ili na bilo koji drugi način učestvovati u raspravama o ovim pitanjima.
Opšti cilj projekta je da svojim aktivnostima doprinese širenju evropskih vrednosti na ovim prostorima, kao i podizanju svesti građana o važnosti uključivanja Srbije i Crne Gore u evropske integracije. Kao najbolji način da se ovaj cilj postigne svakako je širenje znanja o tome šta u stvari predstavlja Evropska unija i koje su koristi od integracije u jednu takvu strukturu. Tako se, kao poseban cilj ovog projekta, javila ideja o edukaciji učenika završnih razreda srednje škole, kao najmlađih glasača, o evropskim integracijama, njihovom nastanku, razvoju i funkcionisanju, kao i procesu pridruživanja, sa posebnim naglaskom na status Srbije i Crne Gore u tom procesu.
U svakoj od 20 škola ( Beograd (osam škola), Čačak, Kraljevo, Priboj, Loznica, Kragujevac, Sombor, Zrenjanin, Novi Sad , Pančevo, Zaječar, Niš i Vranje) u kojima je sprovođen projekat “Učimo o Evropi” (8 u Beogradu i 12 regionalno raspoređenih u Srbiji) održano je po 4 ciklusa edukacionih panela i po jedan kviz. Učenicima je podeljena brošura “Učimo o Evropi”, koju je kreirao tim autora za potrebe projekta. Obuku je prošlo oko 600 učenika.
Edukacioni paneli pokrivaju četiri teme:
Učenici su pokazali najveće interesovanje za pitanja vezana za pridruživanje Srbije i Crne Gore EU, prednosti i mane članstva u EU, kao i pitanje budućnosti EU nakon referenduma o Ugovoru za ustav Evrope održanih u Francuskoj i Holandiji.

Tokom rada na projektu „Učimo o Evropi“ CeSID je ostvario saradnju sa Delegacijom Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori koja je dala svoj doprinos poklanjajući edukativni materijal (brošure, posteri i CD-ovi na srpskom i engleskom jeziku) koji je podeljen učenicima.
CeSID je, takođe, potpisao Memorandum o saradnji sa Kancelarijom Vlade Republike Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji.
Partner CeSID-a na projektu "Učimo o Evropi" je Konrad Adenauer Stiftung .
Projekat "Učimo o Evropi" finansira Evropska unija iz Fonda za evropske integracije uz realizaciju Evropske agencije za rekonstrukciju i Evropskog pokreta u Srbiji.
detaljnijeNajčešće postavljana pitanja na projektu “Učimo o Evropi“
Koliko EU ima članica?
Evropska unija trenutno ima 25 država članica. Prvobitno ih je bilo šest – Francuska, Nemačka, Italija, Belgija, Holandija i Luksemburg. Godine 1973. došlo je do prvog proširenja tadašnjih Zajednica kada su im pristupile Velika Britanija, Irska i Danska. Grčka pristupa 1981. godine, a 1995. Austrija, Finska i Švedska. Maja 2004. godine dolazi do najvećeg proširenja do sada – EU dobija 10 novih država članica (Mađarska, Slovenija, Letonija, Litvanija, Estonija, Kipar, Malta, Slovačka, Češka i Poljska).
Da li je Savet Evrope isto što i Evropski savet?
Nije. Savet Evrope je posebna međunarodna organizacija, dok je Evropski savet samo jedan od organa Evropske unije. Evropski savet čine šefovi država ili vlada država članica Evropske unije. Srbija i Crna Gora je članica Saveta Evrope, ali ne i Evropske unije. O Savetu Evrope videti više na www.coe.int .
Kada će Srbija i Crna Gora biti članica Evropske unije?
Na Srbiju i Crnu Goru Evropska unija posmatra kao na deo Zapadnog Balkana koga još čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Makedonija. Prema Zapadnom Balkanu EU primenjuje posebnu politiku koja je nazvana Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP). Stoga će SCG najpre postati pridružena država, a kasnije i punopravna članica. PSP podrazumeva nekoliko faza u kojima je, od zemalja Zapadnog Balkana, najdalje otišla Hrvatska. SCG trenutno očekuje početak pregovora sa EU/EZ, nakon kojih bi trebalo da usledi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji će obezbediti SCG status pridružene države. Po dobijanju ovog statusa SCG će moći da traži status kandidata za članstvo u EU, nakon čijeg dobijanja počinje pregovore o pristupanju. Ako se ovi pregovori uspešno okončaju SCG će potpisati sporazum o pristupanju EU i postati njena punopravna članica.
Da li u sve države EU mogu da putujem sa Šengen vizom?
Nisu sve države članice Evropske unije istovremeno i potpisnice Sporazuma iz Šengena, stoga, u njih nije moguće putovati sa Šengen vizom neke od država članica EU. To su, najpre, Velika Britanija i Irska. Deset država koje su 2004. godine pristupile EU još uvek ne mogu izdavati Šengen vize, ali se sa Šengen vizom izdatom od neke od država članica EU može ulaziti i na njihovu teritoriju. Sa druge strane, Švajcarska, Norveška i Island su potpisnice Sporazuma iz Šengena, ali nisu članice EU.
Da li sve države članice EU koriste evro?
Samo dvanaest država članica EU koristi evro. To su: Belgija, Nemačka, Grčka, Španija, Luksemburg, Italija, Francuska, Portugalija, Holandija, Irska, Finska i Austrija. Ove države zajedno čine tzv. evrozonu što znači da one koriste evro i vode jedinstvenu monetarnu politiku. Evro, takođe, koriste i Crna Gora, Vatikan, Andora, Monako i San Marino koje nisu članice EU.
“Učimo o Evropi“
Edukacioni program za učenike srednjih škola








