pretraga  
24. jul 2008.

     O nama   |   Kancelarije   |   Izdanja   |   Zakoni   |   Rezultati izbora   |   Kontakt   |   Linkovi   |   English

  home < programi < edukacija < učimo o evropi

    Izbori
    Edukacija
    Razvoj lokalne zajednice
    Istraživanja i analize
    Borba protiv korupcije

EDUKACIJA

Najčešće postavljana pitanja na projektu “Učimo o Evropi“

Koliko EU ima članica?
Evropska unija trenutno ima 25 država članica. Prvobitno ih je bilo šest – Francuska, Nemačka, Italija, Belgija, Holandija i Luksemburg. Godine 1973. došlo je do prvog proširenja tadašnjih Zajednica kada su im pristupile Velika Britanija, Irska i Danska. Grčka pristupa 1981. godine, a 1995. Austrija, Finska i Švedska. Maja 2004. godine dolazi do najvećeg proširenja do sada – EU dobija 10 novih država članica (Mađarska, Slovenija, Letonija, Litvanija, Estonija, Kipar, Malta, Slovačka, Češka i Poljska).

Da li je Savet Evrope isto što i Evropski savet?
Nije. Savet Evrope je posebna međunarodna organizacija, dok je Evropski savet samo jedan od organa Evropske unije. Evropski savet čine šefovi država ili vlada država članica Evropske unije. Srbija i Crna Gora je članica Saveta Evrope, ali ne i Evropske unije. O Savetu Evrope videti više na www.coe.int .

Kada će Srbija i Crna Gora biti članica Evropske unije?
Na Srbiju i Crnu Goru Evropska unija posmatra kao na deo Zapadnog Balkana koga još čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Makedonija. Prema Zapadnom Balkanu EU primenjuje posebnu politiku koja je nazvana Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP). Stoga će SCG najpre postati pridružena država, a kasnije i punopravna članica. PSP podrazumeva nekoliko faza u kojima je, od zemalja Zapadnog Balkana, najdalje otišla Hrvatska. SCG trenutno očekuje početak pregovora sa EU/EZ, nakon kojih bi trebalo da usledi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji će obezbediti SCG status pridružene države. Po dobijanju ovog statusa SCG će moći da traži status kandidata za članstvo u EU, nakon čijeg dobijanja počinje pregovore o pristupanju. Ako se ovi pregovori uspešno okončaju SCG će potpisati sporazum o pristupanju EU i postati njena punopravna članica.

Da li u sve države EU mogu da putujem sa Šengen vizom?
Nisu sve države članice Evropske unije istovremeno i potpisnice Sporazuma iz Šengena, stoga, u njih nije moguće putovati sa Šengen vizom neke od država članica EU. To su, najpre, Velika Britanija i Irska. Deset država koje su 2004. godine pristupile EU još uvek ne mogu izdavati Šengen vize, ali se sa Šengen vizom izdatom od neke od država članica EU može ulaziti i na njihovu teritoriju. Sa druge strane, Švajcarska, Norveška i Island su potpisnice Sporazuma iz Šengena, ali nisu članice EU.

Da li sve države članice EU koriste evro?
Samo dvanaest država članica EU koristi evro. To su: Belgija, Nemačka, Grčka, Španija, Luksemburg, Italija, Francuska, Portugalija, Holandija, Irska, Finska i Austrija. Ove države zajedno čine tzv. evrozonu što znači da one koriste evro i vode jedinstvenu monetarnu politiku. Evro, takođe, koriste i Crna Gora, Vatikan, Andora, Monako i San Marino koje nisu članice EU.

PROJEKTI

IZBORI

Izborni zakoni i Zakon o sprečavanju sukoba interesa - iskustva i praksa u regionu

U susret izmenama izbornog zakonodavstva u Srbiji

Modeli i preporuke za efikasno ostvarivanje birackog prava dijaspore

Ocena kvaliteta biračkih spiskova

KAMPANJE

2000-ta godina
"Biram Da Glasam"
"Sa tobom ima smisla"

ENEMO

O ENEMO mreži
Parlamentarni izbori u Ukrajini - mart 2006

EDUKACIJA

Jačanje učešća romske zajednice u funkcionisanju lokalne zajednice

Školski parlament

Potestas a populo

Učimo o Evropi

Edukacioni program za CeSID-ove aktiviste iz oblasti preventivne diplomatije i rešavanja konflikata

RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE

Projekat "Iskoristi pravo da budeš uključen"

Projekat "Efikasan opštinski menadžer i aktivni informisani građani – korak ka razvijenijim opštinama"

Projekat podrške opštinama

Izgradnja kapaciteta lokalne sredine za identifikovanje problema

"Korak ka građanima" - podizanje kapaciteta mesnih samouprava

Monitoring lokalnih vlasti

Izgradnje poverenja između lokalnih vlasti i lokalne zajednice

Od revolucije do evolucije

Odgovornost političkih stranaka

ISTRAŽIVANJA I ANALIZE

Matriks dobre uprave

Identifikacijom problema do njegovog rešenja – jačanje kapaciteta javnih institucija za prevenciju potencijalnih sukoba

Izgradnja proevropske demokratske kulture kroz jačanje kapaciteta kreatora javnog mnenja

Evaluacija javnih nabavki u Srbiji

BORBA PROTIV KORUPCIJE

Kroz javnost finansiranja stranaka do poverenja javnosti

Iskustva u finansiranju politickih stranaka - putokaz za Srbiju

Zakonom do istine - Zastupanje i lobiranje za primenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

Monitoring finansiranja političkih stranaka

Unapređenje primene Zakona o finansiranju političkih stranak

 

© CeSID 2007 cesid@cesid.org.yu , design & developed by Inbox